Iako su potrebni u malim količinama, neophodni su za zdrav i pravilan rad našeg organizma. Raznolika i uravnotežena prehrana najviše pogoduje dovoljnom unosu svih vitamina i minerala.
Vitamini su tvari koje sudjeluju u mnogim procesima u tijelu, a najčešće se pojavljuju kao kofaktori u raznim enzimskim reakcijama. Primjerice, sudjeluju u regeneraciji kože, osiguravaju pravilan rad živaca, mozga i imunološkog sustava, a neke i štite stanice od slobodnih radikala. Osim nekoliko iznimaka, naše tijelo ih ne može samo sintetizirati, pa ih moramo unositi hranom. U različitim životnim razdobljima potrebe za vitaminima su različite, a različite su i potrebe za pojedinim vitaminima kod posebnih skupina ljudi, npr. kod pušača, trudnica, bolesnika itd.
Vitamini se dijele na topive u mastima (A, D, E i K) i topive u vodi (B i C). Vitamini topivi u mastima mogu se nakupljati u tijelu, što može dovesti do trovanja ako se unos jako poveća. Kod vitamina topivih u vodi ta je mogućnost puno manja jer se višak izlučuje urinom. Budući da se vitamini B i C ne mogu akumulirati u tkivima, mogućnost nedostatka ovih vitamina je nešto veća nego kod vitamina A, D, E i K, koje naše tijelo može skladištiti.
Minerali su također životno važne tvari koje su tijelu nužno potrebne, iako u vrlo malim količinama. Minerali su anorganske tvari koje se dijele na makroelemente – natrij, kalij, kalcij, magnezij, klor, fosfor i sumpor, te mikroelemente – željezo, jod, bakar, cink, kobalt, krom, selen, fluor, mangan, molibden. Nedostaci pojedinih elemenata obično su rijetki kod ljudi, jer biljna i životinjska hrana sadrži dovoljno tih tvari. Do nedostatka ipak može doći dugotrajnom jednokratnom prehranom ili prekomjernim unosom vlakana koja mogu vezati neke minerale. Potreba za mineralima također se povećava kod dugotrajnog proljeva, trudnoće, dojenja i nekih bolesti.